DA LI ĆE LOMPAR UĆI U TRKU ZA ANDRIĆEV VENAC? Neprihvatljiv za Đilasa, za analitičare nemoguća misija: Kako da bude na listi iza koje stoje Gruhonjić i Picula!?
Dodajte Kurir u vaš Google izborNajava vanrednih izbora u Srbiji - prvo parlamentarnih, pa onda predsedničkih - pokrenula je prva prestrojavanja na političkoj sceni, a ime profesora Mila Lompara isplivalo je u prvi plan kao potencijalnog predsedničkog kandidata tzv. studentske liste. Naime, tu informaciju između redova je otkrio lider Stranke slobode i pravde Dragan Đilas odgovarajući na pitanje novinarke N1 Žakline Tatalović.
- Imali ste tu zamerku na Mila Lompara, zbog čega? Bili ste u koaliciji s Dverima. Kako to može Boško Obradović, Vuk Jeremić? Kakvi su to, nekako se čini, dvostruki aršini? - pitala je Tatalovićeva.
- Što se tiče gospodina Lompara, naše zamerke su te da on ima stavove s kojima se mi apsolutno ne slažemo i znate da smo mi stranka, a i deo platforme za evropsku Srbiju koja smatra da je pitanje članstva u Evropskoj uniji jedno od ključnih pitanja u ovom trenutku, pošto nam garantuje zaista promenu života ovde i samo iz jednostavnog razloga što ima potpuno suprotne politike i ne bismo mogli takvog kandidata da podržimo - odgovorio je Đilas.
Novinarka je potom Đilasa podsetila da je imao i suprotnu politiku s drugima.
Imali ste suprotnu politiku i s Boškom Obradovićem, i to poprilično - istakla je.
- Ali smo tada govorili o savezu za Srbiju, a ne o predsedničkom kandidatu - rekao je Đilas.
Novinarka ga je upitala "kakve to sad veze ima", a Đilas je kratko odgovorio:
- Ja mislim da je sve jasno - poručio je.
Komentarišući to što se u javnosti prvi put, pa i između redova, pomenulo ime kandidata studentske liste, Aleksandar Jerković, programski direktor Odbora za kontrolu i opservaciju (OKO), izrazio je svoje sumnje u takve odluke.
Manje važan redosled
- Ovde se više radi o pravcu Srbije nego o imenima. Kad je reč o Milu Lomparu, lično ne verujem da će on biti predstavnik liste iza koje stoje ljudi poput Dinka Gruhonjića ili Tonina Picule. To su različiti politički svetovi. Predsednička trka svakako postaje posebna politička bitka. I to je dobro, jer politika više neće moći da se krije iza opštih parola. Predsednički izbori personalizuju politiku i teraju sve aktere da jasno kažu šta nude po pitanju Kosova i Metohije, Republike Srpske, Ruske Federacije, Evropske unije i stabilnosti Srbije. Na kraju, suština je jednostavna: građani treba slobodno da izaberu, rezultat treba da bude jasan, a volja većine mora da bude priznata. Nije problem izgubiti izbore. Problem je kad neko unapred priprema alibi da volju građana ne prizna - kaže Jerković za Kurir.
On dodaje da je najvažnije da posle izbora svi građani imaju jasnu sliku o tome šta je volja većine i da ta volja bude poštovana.
- Izbori ne postoje da bi neko priznavao samo rezultat koji mu odgovara, već da bi građani rekli u kom pravcu žele da ide Srbija. Taktika kampanje je stvar svake političke organizacije. Svako razmišlja kako da motiviše najveći broj svojih pristalica da izađu na izbore. Zato je manje važno kojim će redosledom izbori biti održani, a mnogo važnije da posle njih Srbija dobije jasnu sliku o vrednostima koje građani podržavaju - rekao je Jerković.
Sve snage oko jednog
Politički analitičar Stevica Deđanski smatra da se studentska lista fokusirala na predsedničke izbore, ali da je pitanje da li će baš profesor Lompar biti kandidat.
- Verovatno misle da mogu da skupe sve snage oko jednog kandidata i da će tako dobiti veći broj glasova i bolje proći. Problem se pojavljuje zato što je to Milo Lompar, koji daleko od toga da je nacionalno nastrojen, ali mu je zalepljena ta etiketa i jedan deo studenata ne želi možda da on bude kandidat. Tako da je veliko pitanje da li će on biti kandidat za predsednika, ali je svrsishodno to što rade, jer očekuju da će lakše da dođe do objedinjenja kad je u pitanju jedna osoba nego oko rezultata na izborima za parlament, pošto im istraživanja ne idu u korist, pa sad očekuju da je ovo neko rešenje - rekao je Deđanski.
Kad je reč o razdvajanju izbora, Deđanski kaže da to može doprineti smanjenju političkih tenzija i usmeravanju debate u institucionalne okvire.
- Ja sam predviđao da izbori budu razdvojeni, prvo parlamentarni pa onda predsednički, kako je i najavljeno. Iz razloga što će dovesti do neke vrste smirivanja tenzija i strasti koje su na putu pojedinih političkih organizacija. Mislim da je ovaj scenario dobar i da predstavlja vraćanje u političke okvire ispravne politike i izbora. Kad se završe parlamentarni izbori i kada svi vide kako će proći, menjaće se ideja onih koji su hteli da učestvuju ko će im biti kandidat, a pitanje je da li će imati jednog ili dva kandidata, da li će biti međusobnih optužbi. Sve se menja, ali se vraća u političku formu, neće više biti napada na institucije, već će određene struje preispitivati same sebe i samim tim će doći do dobrog kandidata ili neće doći do toga, to zavisi od njih - rekao je Deđanski.
Kurir Politika